Danas obilježavamo Svjetski dan slobode medija, ustanovljen odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 1993. godine, koji ima za cilj podsjećanje vlada o njihovoj obaveznosti da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja zagarantovano članom 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Prema opservatoriji Organizacije UN za obrazovanje, kulturu i nauku (UNESKO), od 2020. godine ubijeno je 76 novinara, dok je hapšenja, prijetnji i uznemiravanja novinara bilo znatno više.

Da je sloboda medija bez obzira na sve zakonske i etičke smjernice koje postoje u svijetu i dalje ugrožena dokazuje i novi Svjetski indeks slobode medija Reportera bez granica koji je analizirao situaciju u medijima 180 zemalja i ustanovio dramatično pogoršavanje stepena slobode medija tokom pandemije. Indeks se između ostalog odnosi na procjenu položaja novinara i medija u svakoj zemlji ispitujući: fizička zlostavljanja, otmice, prijetnje, uznemiravanje, smrtne slučajeve novinara, nekažnjavanje ili neadekvatno kažnjavanje novinara i medija, zatvaranje medija, slučajeve cenzure i monopolizacije svih vrsta medija, ograničavanje pristupa informacijama od javnog značaja i slično.

Norveška je petu godina zaredom na prvom mjestu u Indeksu, a prate je ostale skandinavske zemlje Finska, Švedska i Danska. U prvih pet zemalja po slobodi medija našla se i neskandinavska zemlja- Kostarika. Ove godine medijski najneslobodnija zemlja je Eritreja.

Kad je riječ o zemljama iz regiona, najbolje je pozicionirana Slovenija koja zauzima 36. mjesto što je za četiri mjesta niže u odnosu na prošlu godinu, dok Hrvatska, zauzimajući 56. mjesto bilježi rast od tri mjesta na Indeksu slobode medija u odnosu na prošlogodišnji Izvještaj Reportera bez granica. Bosna i Hercegovina se kao i prošle godine nalazi na 58. mjestu sa indeksom 28,34. Najgore je pozicionirana Crna Gora sa indeksom 34,33 što je dovodi na 104. mjesto.

Zanimljivo je da se sve zemlje Zapadnog Balkana nalaze u narandžastoj zoni na mapi Svjetske slobode medija s ocjenom ,,lošeˮ iz razloga što u njima vlada polarizovana politička klima obilježena stalnim verbalnim napadama i nacionalističkom retorikom stvarajući neprijateljsko okruženje za slobodu medija. Zemlje u narandžastoj zoni zajedno sa zemljama iz crne i crvene zone označene su kao one zemlje koje imaju problematičan odnos u vezi sa medijskim slobodama.

Podsjećamo da će Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci tokom mjeseca maja upriličiti događaj povodom obilježavanja Svjetskog dana slobode medija i time dati doprinos u odgovoru na zajedničke probleme i izazove sa kojima se susreću mediji u zemlji i u regionu.