ELEMENTI OSIGURANJA KVALITETA

U cilju postizanja većeg kvaliteta obrazovanja neophodno je kontinuirano putem anketa ili drugih metoda, bilježiti mišljenja i zapažanja studenata o kvalitetu izvođenja nastave, o sadržajima predmeta, o kompetencijama koje stiču itd. Cilj praćenja navedenog jeste potreba usavršavanja i usklađivanja nastavnog procesa ne samo sa zahtjevima studenata nego i sa potrebama društva. U tom smislu komunikacija sa zainteresovanim subjektima koji su učestvovali u kreiranju studijskog programa smatra se izuzetno važnom. Takođe povratne informacije sa stručne prakse mogu dati značajne informacije koje utiču na kvalitet nastavnog procesa i budućeg rada svršenih studenata.

Studijski program će pratiti naše studente nakon završetku studija kako bismo došli do saznanja o njihovom zaposlenju naročito u struci. Poseban indikator praćenja kvaliteta biće vidljiv odmah po broju upisanih studenata kao i po prosječnom broju godina trajanja studijskog programa. Osim toga može se uobziriti i prolaznost u prvoj godini kao i broj studenata koji završe u roku.

Studijski program će izraditi upitnik za poslodavce, privredne subjekte i sve druge ustanove, organizacije, institucije, agencije itd., o ocjeni kvaliteta i atraktivnosti programa nakon završetka prve generacije upisanih studenata. Važno je napomenuti da će se uočeni nedostaci i manjkavosti otklanjati već u prvoj upisanoj generaciji studenata kroz izmjene u okviru dozvoljenih 20 ETCS bodova ukoliko se ukaže opravdana potreba.

USLOVI PRELASKA SA DRUGIH STUDIJSKIH PROGRAMA

Na Studijski program primijenjene sociologije mogu se prepisati studenti drugih studijskih programa Univerziteta u Banjoj Luci u skladu sa prvilima studiranja na prvom i drugom ciklusu.

Uz zahtjev za promjenu studijskog programa neophodno je da student priloži dokaz o položenim ispitima, odnosno uspjehu na studijskom programu sa koga se prepisuje. Ovaj proces se realizuje prije početka nastave, a odluku na zahtjev studenta donosi dekan Fakulteta političkih nauka uz prethodno zatraženo mišljenje rukovodioca Studijskog programa primijenjene sociologije.

U odluci se nalazi godina i semestar na koji se upisuje student kao i podaci o priznatim ispitima i onima koje student treba da položi. Vrijeme studiranja na studijskom programu sa koga se prepisuje ulazi u ukupno trajanje studija.

ISHODI UČENJA

Studijski program primijenjene sociologije sa izlaznim profilom diplomirani sociolog organizacije, rada i ljudskih resursa specifičan je jer nudi temeljna opšta znanja o radnim organizacijama kao oblicima kolektivnog djelovanja unutar kojih se odvija društveni život sa određenim radnim specifičnostima, a koje u zavisnosti od kavlitetnog, dobro procijenjenog i planiranog ljudskog kapitala utiču na efekte i rezulatate radnog procesa. Studijski program svakako je specifičan i po tome što u prve dvije godine nudi dovoljno socioloških znanja iz različitih socioloških oblasti koje su neophodne za razumijevanje dva najvažnija društvena podsistema, i to socijalnog i ekonomskog, dok treća i četvrta godina predstavljaju sintezu interdisciplinarnih predmeta, od kojih svaki na specifičan način nadopunjuje znanja i vještine studenata za navedeni izlazni profil. Na taj način kroz Studijski program razvijamo određene intelektualne i praktične vještine kao što su povezivanje znanja sa praksom, uočavanje problema, rješavanje spornih situacija, prepoznavanje i određivanje kadrovskih rješenja, shvatanje i razumijevanje organizacije procesa rada, sposobnost komunikacije u radnom kolektivu, razvoj timskog duha i solidarnih odnosa, vještina pregovaranja, vođenje dijaloga, kreiranje idejnih rješenja itd. Posebno je značajno istaći da će studenti po završetku ovog studija steći kompetencije rukovođenja i upravljanja ljudskim resursima usklađenim sa potrebama radne organizacije. U tom smislu interdisciplinarnost Studijskog programa odgovara potrebama izlaznog profila i smatra se posebnom vrijednošću. Poznavanje osnova iz oblasti radnog prava, ekonomije i psihologije ličnosti smatra se bitnom kvalifikacijom za ovaj izlazni profil.

Student koji stekne zvanje diplomirani sociolog organizacije, rada i ljudskih resursa trebalo bi da:

– posjeduje znanje i razumijevanje o načinu organizacije rada, ulozi rada, funkcionisanju organizacione jedinice, upravljanju radnim odnosno ljudskim potencijalom u svrhu postizanja većih efekata u radu, i stvaranju preduslova za povoljniji radni ambijent;

– posjeduje znanje i razumijevanje o samom procesu rada, efektima koji se postižu u procesu rada kroz primjenu stručnog, naučnog i humanog pristupa upravljanju ljudskim potencijalom;

– posjeduje znanja i razumijevanja iz oblasti društvenog života, i uticaja ličnih osobina, individualnog karaktera te porodičog i društvenog ambijenta na efekte rada, kao i znanje i razumijevanje uticaja radnog okruženja na navedene oblasti javnog i privatnog života;

– posjeduje znanja o načinu vođenja i praćenja rezultata rada radnih organizacija, procesa rada i radnika;

– posjeduje znanja i razumijevanja iz ekonomije i oblasti radnog prava, te psihologije ličnosti;

– posjeduje znanja i vještine za odabir adekvatnih kadrovskih rješenja koja odgovaraju poslovnoj djelatnosti radnih organizacija;

– posjeduje vještinu usklađivanja ljudskog potencijala prema ličnim sklonostima i sposobnostima;

– posjeduje intelektualnu vještinu izgradnje motivacionih faktora u procesu rada;

– posjeduje vještinu izgradnje kolektivnog, odnosno timskog duha u radnoj organizaciji;

– posjeduje vještinu komunikacije;

– posjeduje intelektualnu vještinu i sposobnost kompromisnog, odnosno mirnog rješavanja spornih situacija u radnom kolektivu;

– posjeduje i razvija vještinu timskog rada kao i vještinu aktivnog slušanja i razumijevanja, te pregovaračkih sposobnosti;

– primjenjuje stečena znanja i vještine pri regrutovanju zaposlenih za određene radne pozicije;

– primjenjuje stečena znanja prilikom kreiranja motivacionih činilaca u procesima rada;

– primjenjuje stečena znanja pri rješavanju konfliktnih situacija i vođenju dijaloga;

– primjenjuje stečena znanja o radnom pravu i politici poslovanja;

– primjenjuje stečena znanja u trening obukama zaposlenih;

– primjenjuje etnička načela u radu i međuljudskim odnosima;

– kritički promišlja analizira i donosi sudove o odnosu zaposlenih prema radu, radnim zadacima i skladno tome efektima rada;

– kritički promišlja, analizira i donosi sudove u formi usmenih ili pismenih izvještaja o uslovima rada, radnom ambijentu, rezultatima rada itd;

– kritički analizira, promišlja i donosi sudove o međuljudskim odnosima unutar radnog kolektiva radi uspostavljanja boljeg radnog okruženja.

Studijski program primijenjene sociologije sa izlaznim profilom diplomirani sociolog društvene analitike specifičan je jer nudi određena teorijska i praktična znanja iz sociologije neophodna za razumijevanje društvenog ambijenta, uzročno-posljedičnih pojava i njihovo međusobno objašnjenje. Posebna vrijednost ovog izlaznog profila odnosi se na razvijanje znanja i vještina iz oblasti istraživačkog rada i primjene rezultata istraživanja u kreiranju strateških ciljeva, akcionih planova, idejnih rješenja, javnih politika ili programskih zadataka. Sticanje praktičnih vještina u istraživačkom radu omogućava svršenim studentima da svoja znanja iz ovog domena primijene na tržištu radi u svim radnim organizacijama (privrednim subjektima, organizacijama, agencijama, ministarstvima, javnim upravama, institutima, zavodima, itd.) koje se bave proučavanjem društva i društvenih pojava. Svršeni studenti će svakako i kroz praksu steći kompetencije u oblasti kreiranja digitalnih baza rezulatata istraživanja u svrhu njihovog daljeg korišćenja. Nakon završetka Studijskog programa želimo da svršeni studenti poznaju i razumiju složenost istraživačkog rada kao i mogućnosti primjene rezultata istraživanja u svrhu razumijevanja ali i razvoja društva. Studenti će biti osposobljeni i za samostalni istraživački rad koji u društvenim naukama može biti primijenjen u svrhu razvoja naučne djelatnosti.

Student koji stekne zvanje diplomirani sociolog društvene analitike trebao bi da:

– posjeduje znanja iz oblasti primjene metodologija u društvenim istraživanjima koja podrazumijevaju kvalitativna i kvantitativna istraživanja sa upotrebom digitalnih tehnologija u oblasti analize i obrade podataka;

– posjeduje znanje i razumijevanje iz domena praktične primjene rezultata istraživanja u svrhu kreiranja javnih politika, strategija, akcionih planova, programskih ciljeva i slično;

– posjeduje znanje i razumijevanje iz domena međusobnog uticaja digitalnih tehnologija i društva kao i znanja iz oblasti odnosa sa javnošću pogodna za vođenje kampanja različitog tipa;

– posjeduje znanja iz najnovijih programskih jezika za analizu, obradu i prikazivanje rezultata istraživanja;

– posjeduje vještinu i sposobnost kreiranja istraživačkih projekata zasnovanih na specifičnom problemu istraživanja;

– posjeduje sposobnost uzročno-posljedičnog objašnjenja određenih društvenih pojava uz razvijenu sociološku imaginaciju;

– posjeduje vještinu razumijvanja složenosti društvenih odnosa i procesa zasnovanih na temeljnim sociološkim znanjima.

Studenti se kroz ovaj izlazni profil osposobljavaju da:

– primjenjuju stečena znanja i vještine iz oblasti društvenih istraživanja na alaiziranje društvenih pojava i fenomena, te ispitivanje javnog mnjenja o različitim predmetnim temama;

– primjenjuju stečena znanja iz oblasti istraživačkog rada u privredi kroz istraživanja koja se mogu odnositi na tržište rada, potrošačko društvo, radne odnose unutar kolektiva itd;

– primjenjuju stečena znanja u oblasti istraživačkog rada i primjene rezultata rada u kreiranju svih oblika rješenja;

– primjenjuju stečena znanja iz oblasti metodologije društvenih istraživanja u kreiranju digitalnih baza podataka, te vođenja različitih evidencija i statističkih pokazatelja;

– primjenjuju stečena znanja u svrhu objašnjenja određenih pojava i procesa kao i kreiranja svih oblika politike, strategija, planova itd;

– kritički promišljaju, analiziraju i donose sud o ispitivanoj pojavi i procesu kao predmetu istraživanja;

– kritički analiziraju uzročno-posljedične odnose u društvu komparirajući prethodne, trenutne i buduće pravce kretanja društva.