Pretraga

Okrugli sto sociologije o mogućnostima primjene socioloških istraživanja

Okrugli sto sociologije o mogućnostima primjene socioloških istraživanja
Fakultetske novosti

Okrugli sto sociologije o mogućnostima primjene socioloških istraživanja

Povodom obilježavanja 10 godina Fakulteta političkih nauka, nastavno – naučni kadar Studijskog programa sociologije održao je 28. marta 2019. godine naučni skup na temu Mogućnosti primjene socioloških istraživanja u savremenom društvu.

Naučni skup je, u formi okruglog stola, realizovan kroz dvije panel diskusije, moderacijom dr Dalibora Savića i asistencijom sekretara studijskog programa, Dušanke Slijepčević, a pod rukovodstvom doc. dr Ranke Perić Romić. Uvodnim obraćanjem, rukovodilac studijskog programa, doc. dr Ranka Perić Romić, poželjela je srdačnu dobrodošlicu prisutnima, izrazivši zahvalnost na odazivu za učešće. Učešće u radnom programu skupa direktno su uzeli nastavnici i saradnici studijskog programa, kao i gostujući profesori sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Univerziteta u Novom Sadu. Skupu je prisustvovala i dr Radmila Pejić, pomoćnik ministra za visoko obrazovanje u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske, a zainteresovanost je svojim prisustvom izrazila i nekolicina studenata druge godine studija sociologije.

Opšti predmet diskusije bilo je razmatranje položaja sociologije i uloge profesije sociologa u društvu, u 21. vijeku, a relevantna gledišta problema i dragocjena iskustva iznijeli su gostujući profesori: prof. dr Božo Milošević, prof. dr Srđan Šljukić, prof. dr Dragan Koković, prof. dr Biljana Milošević Šošo i prof. dr Biserka Košarac. Otvorili su brojna sociološka i opštedruštvena pitanja, govoreći o saznajnim mogućnostima i preprekama sociološke ekspertize, te preprekama primjenjivosti socioloških istraživanja i važnosti istih u kreiranju javnih politika.

Prva panel diskusija, u kojoj su učestvovali prof. dr Božo Milošević, doc. dr Ranka Perić Romić, prof. dr Srđan Šljukić, dr Dalibor Savić i prof. dr Biljana Milošević Šošo, odnosila se na značaj sociološke ekspertize u savremenom društvu, te na ograničavajuće faktore aplikativnosti socioloških istraživanja, teorijsko – metodološke koncepte primijenjene sociologije, potrebe zapošljavanja sociologa u privatnom i javnom sektoru, kao i na nezamjenjivu ulogu sociologa u kreiranju javnih politika.

Prof. dr Pejo Đurašinović, prof. dr Dragan Koković, prof. dr Biserka Košarac i prof. dr Nemanja Đukić bili su učesnici druge panel diskusije, kojom su razmatrana pitanja promjena u savremenom društvu u pogledu prilagođavanja aktuelnim trendovima i pristupima, pretežno baziranima na primjenjivosti naučnih saznanja, te teorijsko – metodološka pitanja u istraživanju svakodnevice. Istaknute su i mogućnosti primjene u društvu savremenih istraživanja porodice, a govorilo se i o prvonosećim narativima savremene sociologije i preobražaju društva uopšte. Diskusiji su komentarima doprinijeli prof. dr Boro Tramošljanin, prof. dr Duško Trninić, prof. dr Braco Kovačević, prof. dr Ivan Šijaković i stručni saradnik u nastavi, Dijana Mizdrak.

Iscrpnom, šestočasovnom analizom stanja i perspektiva daljnjeg razvoja sociologije, došlo se do raznovrsnih stajališta, objedinjenih u opšti zaključak o neophodnosti značajnijeg pozicioniranja sociologije u sistemu društvenih nauka i njenog inkorporiranja u funkcionalne zahtjeve savremenog društva, kroz primjenjivost društvenih istraživanja odnosno obezbjeđivanje radnih pozicija za sociologe u svim područjima javnog rada. Zbog toga je potrebna kontinuirana senzibilizacija društvene sredine i ključnih društvenih aktera za uviđanje pragmatičnosti sociologije u savremenim društvenim tokovima. U prilog vitalnosti sociologije u razumijevanju transformacije društva na pragu trećeg milenijuma, istaknut je i značaj njenog kritičko – emancipatorskog habitusa za efikasnije osposobljavanje visokospecijalizovanih elita, orijentisanje prema budućnosti i kontrolisanje savremenih tehnologija. Naročito je apostrofirano povjerenje u Univerzitet, kao institucionalnu garanciju da će se održati kontinuitet dosadašnje (re)produkcije „znanja radi znanja“, kao humane vrijednosti u interesu čovječanstva, kako bi bavljenje sociologijom ostalo i dalje prevashodno intelektualno izazovno, a zatim i iskoristivo.

{gallery}sociologija_okrugli{/gallery}