Pretraga

Održana debata “Medijska i informaciona pismenost u digitalnom okruženju – ključne vještine savremenog doba” na Fakultetu političkih nauka

20231024_101033-1
Novosti

Održana debata “Medijska i informaciona pismenost u digitalnom okruženju – ključne vještine savremenog doba” na Fakultetu političkih nauka

U utorak, 24. oktobra 2023. godine, na Fakultetu političkih nauka je održana debata pod nazivom “Medijska i informaciona pismenost u digitalnom okruženju – ključne vještine savremenog doba”.

U debati su učestvovali šefica Katedre za novinarstvo i komunikologiju Fakulteta političkih nauka doc. dr Anđela Kuprešanin Vukelić, pomoćnik za poštanski saobraćaj, telekomunikacije i evropske integracije u Ministarstvu saobraćaja i veza Mladen Đurić, stručna savjetnica u Odsjeku za emitovanje Regulatorne agencije za komunikacije Sanja Dokić Mrša, autorka emisije “Da rastemo zajedno” Radija Republike Srpske Nada Kolak, autorka emisije “Generacija Z” Radio – televizije Republike Srpske Tijana Mihić i studenti novinarstva i komunikologije Željana Đajić i Marko Simić. Na početku debate, prisutne je pozdravila prof. dr Ranka Perić Romić koja je istakla značaj medijskog opismenjavanja djece i odraslih. Moderator je prof. dr Dragana Trninić.

U okviru diskusije, Sanja Dokić Mrša je govorila o ulozi Regulatorne agencije za komunikacije u promovisanju medijske i informacione pismenosti. Regulatorna agencija za komunikacije je 2009. godine započela aktivnosti iz oblasti medijske pismenosti, a neke od njih su pokretanje Neformalne mreže aktera aktivnih na polju medijske i informacione pismenosti, pokretanje veb stranice www.medijskapismenost.ba, smjernice o korištenju medija, informaciono-komunikacionih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred računarom, učešće u projektu Savjeta Evrope “Medijska i informaciona pismenost; za ljudska prava i demokratiju”, interni projekat “Zaštita djece na internetu u sistemima korisnika dozvola RAK-a”, kao i opsežna istraživanja medijskih navika djece i odraslih (u kojoj mjeri su građani medijski pismeni i koja znanja i vještine im nedostaju na tom polju). Rezultati istraživanja su pokazali da većina građana koristi jedan ili dva izvora informisanja o političkim dešavanjima u državi i svijetu, polovina smatra da štiti sebe od negativnih medijskih sadržaja, samo petina je prijavila neprimjeren sadržaj kojem su izloženi, a 38% ljudi smatra da nije potrebno medijsko opismenjavanje djece i odraslih u Bosni i Hercegovini.

Kada je riječ o medijskim navikama djece, 8 od 10 djece uzrasta od 7 do 18 godina svaki dan koristi internet, 7 od 8 djece uzrasta od 0 do 18 godina svaki dan gleda televiziju, a svako dijete od 11 do 18 godina ima profil na bar jednoj društvenoj mreži.

Nada Kolak, autorka emisije o roditeljstvu “Da rastemo zajedno”, rekla je da je najveći izazov upotreba i zloupotreba svih ekrana i da roditelji nisu u mogućnosti da isprate aktivnosti i ponašanja njihove djece na internetu.

Autorka i urednica emisije “Generacija Z”, Tijana Mihić je istakla da potrebno pronaći načine kako mladim ljudima prići sa mjerom, a da ne osjećaju da su pod nadzorom i pritiskom roditelja i okoline.

Studenti novinarstva i komunikologije Željana Đajić i Marko Simić su u svom izlaganju ukazali na neka od mogućih rješenja i poboljšanja u domenu medijske pismenosti djece, kao što su pokretanje inicijative za uvođenje obaveznog predmeta Medijska pismenost u osnovnim i srednjim školama i edukacija potrebnog kadra za kreiranje i izvođenje programa medijskog obrazovanja u digitalnom dobu. Poboljšanja su vidljiva u uvođenju predmeta “Digitalni svijet” u nižim razredima osnovne škole, postojanju plana o uvođenju izbornog predmeta Medijska pismenost u gimnazijama u Republici Srpskoj, kao i usvajanju Strategije razvoja medijske pismenosti kroz obrazovni sistem Kantona Sarajevo.

Cilj debate je bio da ukaže na važnost izgradnje sopstvenih vrijednosnih sudova, važnost promišljanja, kritičkog vrednovanja, postavljanja pitanja, pogotovo kada je u pitanju digitalno okruženje i korištenje digitalnih medija svih članova društva, a prije svega djece, mladih, roditelja i edukatora.

Nakon izlaganja učesnika uslijedila je rasprava sa studentima.