Pretraga

Primijenjena sociologija

Primijenjena sociologija

Primijenjena sociologija

USLOVI UPISA NA STUDIJSKI PROGRAM

Kandidati koji konkurišu za upis na Studijski program primijenjene sociologije moraju da imaju završeno četvorogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, te da uspješno polože kvalifikacioni ispit. Poželjno je da budući studenti imaju afiniteta prema društvenim naukama, kao i određena sociološka predznanja. Detaljnije oko uslova upisa na studijske programe definišu Pravila studiranja na prvom i drugom ciklusu Univerziteta u Banjoj Luci. Kod kandidata koji se upisuju na Studijski program primijenjene sociologije u obzir se uzimaju:

– uspjeh u prethodnom obrazovanju,

– vrsta prethodnog obrazovanja,

– rezultati postignuti na prijemnom ispitu,

– rezultati postignuti na ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti i

– drugi rezultati značajni za upis kandidata.

Redoslijed kandidata za upis na I ciklus studija utvrđuje se na osnovu navedenih kriterijuma, a shodno ukupnom broju bodova ostvarenih kroz rezultate u prethodnom obrazovanju, rezultate postignute na prijemnom ispitu, na ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, i druge rezultate značajne za upis kandidata.

Opšti uslovi:

Posebni uslovi:

1. Završena četvorogodišnja srednja škola (boduje se prosječna ocjena opšteg uspjeha u prethodnom, srednjoškolskom obrazovanju).

2. Posjedovanje uvjerenja o zdravstvenom stanju kandidatkinje/kandidata (uvjerenje  izdaje nadležna zdravstvena ustanova).

3. Prijava na konkurs za upis na ovaj nivo studija.

4. Položen kvalifikacioni ispit.

Posebni uslovi utvrđuju se na kvalifikacionom ispitu koji se sastoji iz:

1. Provjere znanja iz oblasti srpskog jezika.

2. Provjere znanja iz opšte sociologije.

3. Provjere znanja iz opšte informisanosti

4. Provjere znanja iz oblasti društvenog života

NASTAVNI PLAN I PROGRAM STUDIJSKOG PROGRAMA PRIMIJENJENE SOCIOLOGIJE (smjerovi ORGANIZACIJA, RAD I LJUDSKI RESURSI i DRUŠTVENA ANALITIKA)

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

1.

1.

Uvod u sociologiju

O

3

1

0

6

2.

Osnove primijenjene sociologije

O

3

1

0

6

3.

Uvod u političke nauke

O

3

1

0

6

4.

Osnove komunikologije

O

3

1

0

6

5.

Strani jezik

I

2

2

0

6

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

2.

1.

Sociološka teorija I

O

3

1

0

6

2.

Statistika u socijalnim istraživanjima – osnove

O

3

1

0

6

3.

Sociologija društvenih promjena

O

3

1

0

6

4.

Socijalna psihologija

O

3

1

0

6

5.

Strani jezik

I

2

2

0

6

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

3.

1.

Sociološka teorija II

O

3

1

0

6

2.

Statistika u socijalnim istraživanjima – zaključivanje

O

3

1

0

6

3.

Sociologija ruralne održivosti

O

3

1

0

6

4.

Sociologija religije

O

3

1

0

6

5.

Religije svijeta

Sociologija sporta

I

I

2

2

2

2

0

0

6

6

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

4.

1.

Metodologija socijalnih istraživanja

O

3

1

0

6

2.

Sociologija urbanog razvoja

O

3

1

0

6

3.

Sociologija porodice

O

3

1

0

6

4.

Sociologija kulture i umjetnosti

O

3

1

0

6

5.

Studije roda

Demokratija i ljudska prava

I

I

2

2

2

2

0

0

6

6

Smjer za organizaciju, rad i ljudske resurse (zvanje koje se stiče Diplomirani sociolog organizacije, rada i ljudskih resursa – 240 ECTS)

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

5.

1.

Sociologija rada

O

2

2

0

5

2.

Sociologija politike

O

2

2

0

5

3.

Menadžment ljudskih resursa

O

3

1

0

6

4.

Socijalna politika

O

3

1

0

6

5.

Stručna praksa 1

O

   

4

6.

Sociologija obrazovnog kapitala

Odnosi s javnošću

I

I

2

2

2

2

0

0

4

4

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

6.

1.

Sociologija organizacije

O

2

2

0

5

2.

Osnovi ekonomije

O

3

1

0

6

3.

Osnovi prava

O

3

1

0

6

4.

Poslovna informatika

O

2

2

0

5

5.

Stručna praksa 2

O

   

4

6.

Sociologija slobodnog vremena

Društveni moral i radna etika

I

I

2

2

2

2

0

0

4

4

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

7.

1.

Sociologija preduzetništva

O

3

1

0

6

2.

Korporativno komuniciranje

O

2

2

0

5

3.

Radno i socijalno pravo

O

2

2

0

5

4.

Psihologija ličnosti

O

3

1

0

6

5.

Stručna praksa 3

O

   

4

6.

Kulturni marketing

Rodna ravnopravnost u upravljanju ljudskim resursima

I

I

2

2

2

2

0

0

4

4

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

8.

1.

Metodologija primijenjenih istraživanja

O

3

1

0

6

2.

Sociologija rizika

O

2

2

0

5

3.

Organizaciono ponašanje

O

3

1

0

6

4.

Menadžment neprofitnih organizacija

O

2

2

0

5

5.

Stručna praksa 4

O

   

4

6.

Završni rad

O

   

4

Smjer za društvenu analitiku (zvanje koje se stiče Diplomirani sociolog društvene analitike – 240 ECTS)

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

5.

1.

Metodologija primijenjenih istraživanja

O

3

1

0

6

2.

Društvena informatika

O

2

2

0

5

3.

Odnosi s javnošću

O

2

2

0

5

4.

Primjena računara u socijalnim istraživanjima 1

O

2

2

0

5

5.

Stručna praksa 1

O

   

4

6.

Socijalna politika

Socijalna i kulturna antropologija

I

I

2

2

2

2

0

0

5

5

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

6.

1.

Kvantitativna metodologija

O

3

1

0

6

2.

Digitalna sociologija

O

2

2

0

5

3.

Digitalna kultura

O

3

1

0

6

4.

Primjena računara u socijalnim istraživanjima 2

O

2

2

0

5

5.

Stručna praksa 2

O

   

4

6.

Kampanje u odnosima s javnošću

Odnosi s javnošću u novim medijima

I

I

2

2

2

2

0

0

4

4

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

7.

1.

Kvalitativna metodologija

O

3

1

0

6

2.

Interkulturalno komuniciranje

O

2

2

0

5

3.

Rodna perspektiva u društvenim istraživanjima

O

2

2

0

5

4.

Javne politike – procesi i akteri

O

3

1

0

6

5.

Stručna praksa 3

O

   

4

6.

Sociologija održivog razvoja

Sociologija obrazovnog kapitala

I

I

2

2

2

2

0

0

4

4

Sem.

 

  Predmet     

Status  

  P

V

DON

ECTS

8.

1.

Savremeni duhovni izazovi

O

3

1

0

6

2.

Primjena računara u socijalnim istraživanjima 3

O

2

2

0

5

3.

Medijska pismenost

O

2

2

0

5

4.

Socijalna demografija

O

3

1

0

6

5.

Stručna praksa 4

O

   

4

6.

Završni rad

O

   

4

NAČIN IZVOĐENJA STUDIJA I POTREBNO VRIJEME IZVOĐENJA STUDIJA

Studije se organizuju kao redovne u sjedištu. Studij traje četiri godine a svaku godinu čine po dva semestra (zimski i ljetni).

Rad studenata kontinuirano se prati i permanentno evaluira. Studenti su obavezni da aktivno učestvuju na predavanjima i seminarskim vježbama, prikupljajući određen broj bodova koji je predviđen za te aktivnosti. Konkretan program tema za seminarske vježbe sastavlja predmetni nastavnik sa svojim saradnicima. Oblici rada, inovacije u nastavi i mogući oblici predispitnih obaveza studenata su: prisustvo predavanjima i seminarskim vježbama, aktivno učešće u nastavi, kreativni eseji, kolokvijumi, seminarski radovi i istraživački projekti, uspešno prezentovan grupni rad, urađeni testovi, objavljeni radovi. Za pokazano znanje i aktivnost studenti se ocenjuju prema Zakonu, Pravilniku i Uputstvu o ocjenjivanju. Na početku školske godine predmetni nastavnik upoznaje studente sa temama i pitanjima, načinom i oblicima rada, brojem bodova koje donose konkretne predispitne aktivnosti.

Potrebno vrijeme za studijski program prvog ciklusa je četiri akademske godine ili osam semestara. Opterećenje studenata se izražava tokom nastavnog procesa u ESTS bodovima. Student je dužan da izvrši sve nastavne obaveze, položi sve ispite i ostvari 240 ECTS bodova, čime stiče diplomu studija prvog ciklusa i određeno akademsko zvanje.

 

BODOVNA VRIJEDNOST STUDIJSKOG PROGRAMA ISKAZANA U  SKLADU SA „ECTS“

Bodovna vrijednost predmeta iskazana je u skladu sa Evropskim sistemom prenosa bodova. Svi predmeti imaju bodovnu vrijednost, a ukupan broj bodova koji se stiče je 30 u svakom semestru. Ukupan broj bodova u toku studija iznosi 240. Broj ECTS za kontakt sate u okviru predavanja i vježbi računajući i položene ispite, seminarske radove naveden je u listi obaveznih i izbornih predmeta za prvi ciklus studija sociologije.

KRITERIJI I USLOVI PRENOSA ECTS BODOVA

Uslovi prenosa ECTS bodova sa jednog studijskog programa na drugi unutar Univerziteta kao i između Univerziteta u Banjoj Luci i drugih univerziteta definisani su Pravilima studiranja na prvom i drugom ciklusu studija, članovima 24. do 29.

 

PODUDARNOST STUDIJSKOG PROGRAMA SA DRUGIM STUDIJSKIM PROGRAMIMA

ELEMENTI OSIGURANJA KVALITETA

U cilju postizanja većeg kvaliteta obrazovanja neophodno je kontinuirano putem anketa ili drugih metoda, bilježiti mišljenja i zapažanja studenata o kvalitetu izvođenja nastave, o sadržajima predmeta, o kompetencijama koje stiču itd. Cilj praćenja navedenog jeste potreba usavršavanja i usklađivanja nastavnog procesa ne samo sa zahtjevima studenata nego i sa potrebama društva. U tom smislu komunikacija sa zainteresovanim subjektima koji su učestvovali u kreiranju studijskog programa smatra se izuzetno važnom. Takođe povratne informacije sa stručne prakse mogu dati značajne informacije koje utiču na kvalitet nastavnog procesa i budućeg rada svršenih studenata.

Studijski program će pratiti naše studente nakon završetku studija kako bismo došli do saznanja o njihovom zaposlenju naročito u struci. Poseban indikator praćenja kvaliteta biće vidljiv odmah po broju upisanih studenata kao i po prosječnom broju godina trajanja studijskog programa. Osim toga može se uobziriti i prolaznost u prvoj godini kao i broj studenata koji završe u roku.

Studijski program će izraditi upitnik za poslodavce, privredne subjekte i sve druge ustanove, organizacije, institucije, agencije itd., o ocjeni kvaliteta i atraktivnosti programa nakon završetka prve generacije upisanih studenata. Važno je napomenuti da će se uočeni nedostaci i manjkavosti otklanjati već u prvoj upisanoj generaciji studenata kroz izmjene u okviru dozvoljenih 20 ETCS bodova ukoliko se ukaže opravdana potreba.

USLOVI PRELASKA SA DRUGIH STUDIJSKIH PROGRAMA

Na Studijski program primijenjene sociologije mogu se prepisati studenti drugih studijskih programa Univerziteta u Banjoj Luci u skladu sa prvilima studiranja na prvom i drugom ciklusu.

Uz zahtjev za promjenu studijskog programa neophodno je da student priloži dokaz o položenim ispitima, odnosno uspjehu na studijskom programu sa koga se prepisuje. Ovaj proces se realizuje prije početka nastave, a odluku na zahtjev studenta donosi dekan Fakulteta političkih nauka uz prethodno zatraženo mišljenje rukovodioca Studijskog programa primijenjene sociologije.

U odluci se nalazi godina i semestar na koji se upisuje student kao i podaci o priznatim ispitima i onima koje student treba da položi. Vrijeme studiranja na studijskom programu sa koga se prepisuje ulazi u ukupno trajanje studija.

ISHODI UČENJA

Studijski program primijenjene sociologije sa izlaznim profilom diplomirani sociolog organizacije, rada i ljudskih resursa specifičan je jer nudi temeljna opšta znanja o radnim organizacijama kao oblicima kolektivnog djelovanja unutar kojih se odvija društveni život sa određenim radnim specifičnostima, a koje u zavisnosti od kavlitetnog, dobro procijenjenog i planiranog ljudskog kapitala utiču na efekte i rezulatate radnog procesa. Studijski program svakako je specifičan i po tome što u prve dvije godine nudi dovoljno socioloških znanja iz različitih socioloških oblasti koje su neophodne za razumijevanje dva najvažnija društvena podsistema, i to socijalnog i ekonomskog, dok treća i četvrta godina predstavljaju sintezu interdisciplinarnih predmeta, od kojih svaki na specifičan način nadopunjuje znanja i vještine studenata za navedeni izlazni profil. Na taj način kroz Studijski program razvijamo određene intelektualne i praktične vještine kao što su povezivanje znanja sa praksom, uočavanje problema, rješavanje spornih situacija, prepoznavanje i određivanje kadrovskih rješenja, shvatanje i razumijevanje organizacije procesa rada, sposobnost komunikacije u radnom kolektivu, razvoj timskog duha i solidarnih odnosa, vještina pregovaranja, vođenje dijaloga, kreiranje idejnih rješenja itd. Posebno je značajno istaći da će studenti po završetku ovog studija steći kompetencije rukovođenja i upravljanja ljudskim resursima usklađenim sa potrebama radne organizacije. U tom smislu interdisciplinarnost Studijskog programa odgovara potrebama izlaznog profila i smatra se posebnom vrijednošću. Poznavanje osnova iz oblasti radnog prava, ekonomije i psihologije ličnosti smatra se bitnom kvalifikacijom za ovaj izlazni profil.

Student koji stekne zvanje diplomirani sociolog organizacije, rada i ljudskih resursa trebalo bi da:

– posjeduje znanje i razumijevanje o načinu organizacije rada, ulozi rada, funkcionisanju organizacione jedinice, upravljanju radnim odnosno ljudskim potencijalom u svrhu postizanja većih efekata u radu, i stvaranju preduslova za povoljniji radni ambijent;

– posjeduje znanje i razumijevanje o samom procesu rada, efektima koji se postižu u procesu rada kroz primjenu stručnog, naučnog i humanog pristupa upravljanju ljudskim potencijalom;

– posjeduje znanja i razumijevanja iz oblasti društvenog života, i uticaja ličnih osobina, individualnog karaktera te porodičog i društvenog ambijenta na efekte rada, kao i znanje i razumijevanje uticaja radnog okruženja na navedene oblasti javnog i privatnog života;

– posjeduje znanja o načinu vođenja i praćenja rezultata rada radnih organizacija, procesa rada i radnika;

– posjeduje znanja i razumijevanja iz ekonomije i oblasti radnog prava, te psihologije ličnosti;

– posjeduje znanja i vještine za odabir adekvatnih kadrovskih rješenja koja odgovaraju poslovnoj djelatnosti radnih organizacija;

– posjeduje vještinu usklađivanja ljudskog potencijala prema ličnim sklonostima i sposobnostima;

– posjeduje intelektualnu vještinu izgradnje motivacionih faktora u procesu rada;

– posjeduje vještinu izgradnje kolektivnog, odnosno timskog duha u radnoj organizaciji;

– posjeduje vještinu komunikacije;

– posjeduje intelektualnu vještinu i sposobnost kompromisnog, odnosno mirnog rješavanja spornih situacija u radnom kolektivu;

– posjeduje i razvija vještinu timskog rada kao i vještinu aktivnog slušanja i razumijevanja, te pregovaračkih sposobnosti;

– primjenjuje stečena znanja i vještine pri regrutovanju zaposlenih za određene radne pozicije;

– primjenjuje stečena znanja prilikom kreiranja motivacionih činilaca u procesima rada;

– primjenjuje stečena znanja pri rješavanju konfliktnih situacija i vođenju dijaloga;

– primjenjuje stečena znanja o radnom pravu i politici poslovanja;

– primjenjuje stečena znanja u trening obukama zaposlenih;

– primjenjuje etnička načela u radu i međuljudskim odnosima;

– kritički promišlja analizira i donosi sudove o odnosu zaposlenih prema radu, radnim zadacima i skladno tome efektima rada;

– kritički promišlja, analizira i donosi sudove u formi usmenih ili pismenih izvještaja o uslovima rada, radnom ambijentu, rezultatima rada itd;

– kritički analizira, promišlja i donosi sudove o međuljudskim odnosima unutar radnog kolektiva radi uspostavljanja boljeg radnog okruženja.

Studijski program primijenjene sociologije sa izlaznim profilom diplomirani sociolog društvene analitike specifičan je jer nudi određena teorijska i praktična znanja iz sociologije neophodna za razumijevanje društvenog ambijenta, uzročno-posljedičnih pojava i njihovo međusobno objašnjenje. Posebna vrijednost ovog izlaznog profila odnosi se na razvijanje znanja i vještina iz oblasti istraživačkog rada i primjene rezultata istraživanja u kreiranju strateških ciljeva, akcionih planova, idejnih rješenja, javnih politika ili programskih zadataka. Sticanje praktičnih vještina u istraživačkom radu omogućava svršenim studentima da svoja znanja iz ovog domena primijene na tržištu radi u svim radnim organizacijama (privrednim subjektima, organizacijama, agencijama, ministarstvima, javnim upravama, institutima, zavodima, itd.) koje se bave proučavanjem društva i društvenih pojava. Svršeni studenti će svakako i kroz praksu steći kompetencije u oblasti kreiranja digitalnih baza rezulatata istraživanja u svrhu njihovog daljeg korišćenja. Nakon završetka Studijskog programa želimo da svršeni studenti poznaju i razumiju složenost istraživačkog rada kao i mogućnosti primjene rezultata istraživanja u svrhu razumijevanja ali i razvoja društva. Studenti će biti osposobljeni i za samostalni istraživački rad koji u društvenim naukama može biti primijenjen u svrhu razvoja naučne djelatnosti.

Student koji stekne zvanje diplomirani sociolog društvene analitike trebao bi da:

– posjeduje znanja iz oblasti primjene metodologija u društvenim istraživanjima koja podrazumijevaju kvalitativna i kvantitativna istraživanja sa upotrebom digitalnih tehnologija u oblasti analize i obrade podataka;

– posjeduje znanje i razumijevanje iz domena praktične primjene rezultata istraživanja u svrhu kreiranja javnih politika, strategija, akcionih planova, programskih ciljeva i slično;

– posjeduje znanje i razumijevanje iz domena međusobnog uticaja digitalnih tehnologija i društva kao i znanja iz oblasti odnosa sa javnošću pogodna za vođenje kampanja različitog tipa;

– posjeduje znanja iz najnovijih programskih jezika za analizu, obradu i prikazivanje rezultata istraživanja;

– posjeduje vještinu i sposobnost kreiranja istraživačkih projekata zasnovanih na specifičnom problemu istraživanja;

– posjeduje sposobnost uzročno-posljedičnog objašnjenja određenih društvenih pojava uz razvijenu sociološku imaginaciju;

– posjeduje vještinu razumijvanja složenosti društvenih odnosa i procesa zasnovanih na temeljnim sociološkim znanjima.

Studenti se kroz ovaj izlazni profil osposobljavaju da:

– primjenjuju stečena znanja i vještine iz oblasti društvenih istraživanja na alaiziranje društvenih pojava i fenomena, te ispitivanje javnog mnjenja o različitim predmetnim temama;

– primjenjuju stečena znanja iz oblasti istraživačkog rada u privredi kroz istraživanja koja se mogu odnositi na tržište rada, potrošačko društvo, radne odnose unutar kolektiva itd;

– primjenjuju stečena znanja u oblasti istraživačkog rada i primjene rezultata rada u kreiranju svih oblika rješenja;

– primjenjuju stečena znanja iz oblasti metodologije društvenih istraživanja u kreiranju digitalnih baza podataka, te vođenja različitih evidencija i statističkih pokazatelja;

– primjenjuju stečena znanja u svrhu objašnjenja određenih pojava i procesa kao i kreiranja svih oblika politike, strategija, planova itd;

– kritički promišljaju, analiziraju i donose sud o ispitivanoj pojavi i procesu kao predmetu istraživanja;

– kritički analiziraju uzročno-posljedične odnose u društvu komparirajući prethodne, trenutne i buduće pravce kretanja društva.