MEĐUNARODNO KOMUNICIRANJE U INFORMACIONOM DRUŠTVU

1-22a
Новости

MEĐUNARODNO KOMUNICIRANJE U INFORMACIONOM DRUŠTVU

Fakultet političkih nauka Banjaluka, RTS Izdavaštvo, Izdavačka kuća Clio Beograd pozivaju vas na tribinu MEĐUNARODNO KOMUNICIRANJE U INFORMACIONOM DRUŠTVU

 

Fakultet političkih nauka, Banjaluka,  RTS Izdavaštvo, Izdavačka kuća Clio, Beograd

pozivaju vas na tribinu

 

MEĐUNARODNO KOMUNICIRANJE

U INFORMACIONOM DRUŠTVU 


govore

dr Miroljub RadojkovićFakultet političkih nauka, Beograd | dr Branimir StojkovićFakultet političkih nauka, Beograd| dr Aleksandar BogdanićFakultet političkih nauka, Banjaluka | mr Aleksandar VranješFakultet političkih nauka, BanjalukaZoran Hamovićglavni urednik IP Clio|

 

moderator

Borislav Vukojević, Fakultet političkih nauka Banjaluka

 

ponedeljak, 30. mart, Fakultet političkih nauka, amfiteatar
(Bulevar Vojvode Petra Bojovića 1a, kampus) Banjaluka, 13.00 h

 

za dodatne informacije možete se obratiti na brojeve telefona:

+381 11 2624 334 i 3035-696, +381 63-220 870 ili e-poštu info@clio.rs


 edicija multimedia

 

Miroljub Radojković, Branimir Stojković, Aleksandar Vranješ

MEĐUNARODNO KOMUNICIRANJE

UINFORMACIONOM DRUŠTVU

broširani povez, latinica, F 24 x 16, S 208

 

cena: 20,00 KM

 

             Polazeći od hipoteze da je međunarodno komuniciranje pod uticajem globalizacijskih procesa i savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija doživelo transformaciju u novi oblik, odnosno u globalno komuniciranje, autori nam nude genezu ovog fenomena od nastanka do današnjih (post)modernih vremena.

Radojković, Stojković i Vranješ prvo razmatraju istorijski razvoj i implikacije međunarodnog komuniciranja, kao i metode i medije pomoću kojih se ono razvijalo, a potom analiziraju tehnike, uslove i aktere savremenog međunarodnog komuniciranja, kao i njegov normativni okvir. Osvrćući se na prostornu i vremensku dimenziju ovog oblika komunikacione prakse, vraćajući se nekoliko decenija unazad, autori nas podsećaju na vreme borbe za novi svetski informacioni i komunikacioni poredak, preispitujući fenomene kao što su kulturni imperijalizam i međunarodna propaganda, a sve kroz prizmu jasno definisanih normi međunarodnog komuniciranja.

Knjiga Mеđunarodno komuniciranje u informacionom društvu svakako može biti predmet pažnje, ne samo stručne javnosti koja se interesuje za razvoj savremenih oblika komunikacione prakse, nego i šire publike koja želi da razume kako se društvo menja pod uticajima novih informaciono-komunikacionih tehnologija.

 

“Ova monografija omogućava razumijevanje sadašnjeg međunarodnog i globalnog komuniciranja i predstavlja važan i svjež doprinos naučnoj misli iz oblasti savremenog komuniciranja.‘’

prof dr Aleksandar Bogdanić

 

“…ova studija je ubedljivi, naučno zasnovani pokušaj da se međunarodno komuniciranje iznova kritički preispita i sučeli sa izazovima novih informaciono-komunikacionih tehnologija.”

prof. dr Divna Vuksanović

    

    Miroljub Radojković redovni je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, sa posebnim interesovanjem za komunikacione sisteme i javno mnjenje. Autor je sledećih naslova: Savremeni informaciono-komunikacioni sistemi (1984), Međunarodno komuniciranje (1987), Podela mišljenja (1997),Osnove komunikologije (koautor T. Đorđević, drugo izdanje 2005), Komuniciranje, mediji i društvo (koautor M. Miletić, prvo izdanje 2005), Medium sindrom (2006) iInformaciono- komunikacioni sistemi (koautor Branimir Stojković, drugo izdanje 2009). Glavni je i odgovorni urednik časopisa za upravljanje komuniciranjemCM”, koji zajednički izdaju Fakultet političkih nauka u Beogradu i Institut za usmeravanje komunikacija iz Novog Sada.

   Branimir Stojković redovni je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, posebno aktivan na polju sociologije kulture, sociologije religije i studija komunikacija.

Kao autor potpisao je monografije Evropski kulturni identitet (1993), Kulturna politika evropske integracije (1996) i Identitet i komunikacija (2002). Koautor je studija Kultura i radni život (1982), Kultura mladih radnika (1986), Organizacija kulturnih delatnosti (1990), Kultura – menadžment, animacija, marketing (1994, 1996, 2000, 2003 i 2007.), Kulturna prava (1999), Kulturna politika i kulturna raznovrsnost (2004.) i Informaciono- komunikacioni sistemi (2004 i 2009.). Objavio je preko sedamdeset naučnih radova u domaćim i inostranim naučnim časopisima.

    Aleksandar Vranješ magistar je političkih nauka, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci i doktorand na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. U oblast njegovog interesovanja spadaju političko komuniciranje, politički odnosi s javnošću, javno mnjenje, politička sociologija, kao i uloga savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija u političkim procesima i društvu u celini. Do sada je objavio jednu monografiju i više naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima. Jedan je od urednika portala NoviPolis.rs.

 

sadržaj

Uvod

1. Geneza međunarodnog komuniciranja

2. Prostorna i vremenska dimenzija međunarodnog komuniciranja

3. Efekti međunarodnog komuniciranja

Obrisi „svetskog sela“

Kulturni imperijalizam – mit ili stvarnost?

4. Borba za novi svetski informacioni i komunikacioni poredak

5. Međunarodna propaganda

6. Norme u međunarodnom komuniciranju

Međunarodno komuniciranje – likovi i tokovi

Organizacija Ujedinjenih nacija

UNESKO

Norme o međunarodnoj propagandi

Evropska unija

7. Sposobnosti za međunarodno komuniciranje

8. Od međunarodnog do globalnog komuniciranja

Uoga informaciono-komunikacionih tehnologija

Globalno komuniciranje i međunarodno razumevanje

Rizici globalnog komuniciranja

Literatura 

Indeks

 Izdavačko preduzeće CLIO, Gospodar Jovanova 63, 11000 Beograd, Srbija
tel. 011 3035 696, 2624 344, fax 011 2624 334
e-mail: 
info@clio.rs
http://www.clio.rs

Категорије